Kategorija: Vijesti
U povodu 470. obljetnice rođenja prisjećamo se Fausta Vrančića (1.1.1551. – 20.01.1617.)
01.01.2021

Faust Vrančić (Faustus Verantuis) značajna je povijesna ličnost u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta. Iznimno svestran i talentiran, najpoznatiji po svojim izumima i doprinosima u jezikoslovlju, Faust je bio i svećenik, inženjer te filozof. Rođen je 1551. u Šibeniku. Njegova ugledna plemićka obitelj imala je tradiciju školovati nadarene članove. Faustov stric Antun Vrančić, hrvatski crkveni prelat, diplomat i pisac, skrbio se o njegovu obrazovanju.

Faust je studirao pravo i filozofiju u Padovi te je pokazao veliko zanimanje za matematiku i fiziku. Nakon školovanja bio je upravitelj biskupskih imanja u Veszpremu, zatim tajnik na carskom dvoru, a 1598. imenovan je čanadskim biskupom. Tijekom ovog razdoblja kretao se u krugu brojnih uglednih znanstvenika. Dvor napušta 1605., nezadovoljan državnom službom, te odlazi u Rim i ulazi u Kongregaciju sv. Pavla, u red barnabita. Tamo se upoznaje s radom Leonarda da Vincija. Biskupske časti odrekao se 1608. Teško se razbolio 1615. u Rimu, a preminuo je 1617. u Veneciji. Prema vlastitoj želji pokopan je u crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću.

Tijekom svog života napisao je nekoliko knjiga i rukopisa, pretežno na latinskom jeziku. Na hrvatskom jeziku napisao je knjižicu „Život nikoliko izabranih divic“ (1606).Najpoznatija njegova djela zasigurno su „Dictionarum“ te „Novi strojevi“ (Machinae novae). Faust je bio poliglot, govorio je čak sedam jezika. Za vrijeme boravka na kraljevskom dvoru u Pragu napisao je Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga“ (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae). Rječnik je tiskan u Veneciji 1959. godine, iako je nastao nekoliko godina ranije. Vrančić je ove jezike smatrao najuglednijim europskim jezicima, a s obzirom da je među njima i hrvatski, ovaj rječnik imao je velik značaj za razvoj hrvatskog jezika. Knjiga koja sadrži Faustove crteže i tuđe crteže koje je on preradio, te njihove opise tiskana je u dvije inačice. Prva je „Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina“ (Machinae novae Fausti Verantii Siceni), a druga „Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina, opisani latinskim, talijanskim, španjolskim, francuskim i njemačkim“ (Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica). Prikazano je i opisano 57 naprava i uređaja. Ovom knjigom navijestio je nove dosege ljudskog roda. Vrančić je bio korektan te je uvijek navodio  kada je koristio tuđu ideju, koju je naknadno preradio. UNESCO je 2015. godinu, koja je ujedno 400-ta godišnjica početka tiskanja knjige „Novi strojevi“, proglasio godinom Fausta Vrančića.

Vrančić je sa svojim izumima bio ispred svojega doba. Najpoznatiji njegov izum je Leteći čovjek (Homo volans). Riječ je o padobranu koji je po detaljima konstrukcije najsličniji suvremenom padobranu. U knjizi je prikazan nacrt izuma, drveni okvir s tkaninom na koji je ovješen padobranac. Postoji legenda da je Faust skočio padobranom s jednog tornja u Veneciji, no te informacije nisu provjerene. Značajne su i njegove konstrukcije mlina s pomičnim krovom, magarećeg mlina, ovješenog željeznog mosta, žičare, statora i rotora i dr. Danas se još uvijek osam njegovih izuma koristi diljem svijeta u suvremenim tehničkim rješenjima. Mađari i Talijani smatrali su Fausta svojim velikanom, no on je uvijek isticao hrvatsko podrijetlo. Faustovi izumi često su bili pripisivani drugima, čak je njegov padobran bio pripisan Leonardu da Vinciju.

Državna nagrada tehničke kulture „Faust Vrančić“  ustanovljena je 1992. godine, a u rodnom Šibeniku se, njemu u čast, održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića.

IZVORI:

  • Borić, Marijana. Faust Vrančić (1551. – 1617.) // Matematičko fizički list 65, 259(2015), str. 218.
  • Kljajić, Ivka; Lapaine, Miljenko. Faust Vrančić, 450. obljetnica rođenja. // Kartografija i geoinformacije 1, 1(2002), 165-167.
  • Nikolić, Gojko. Izumitelj Faust Vrančić. // Ljetopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske 16, 1(2018), str. 66-71.
FOTO:
Izvor:N. Studin
01.01.2021

Pročitajte

Slične vijesti

Gradska knjižnica Kaštela

Shares
Share This