Robert Seethaler: Posljednji stavak
Zagreb, Oceanmore, 2021.
Robert Seethaler je nagrađivani austrijski scenarist, glumac i romanopisac. Nakon završene dramske škole u Beču, dugo je radio na televiziji i u kazalištu. Njegovi romani Trafikant (2012), Čitav jedan život (2014) i Polje (2019) postigli su veliki uspjeh kod publike i kritike.
Posljednji stavak je dirljivi roman o prolaznosti života i ljepoti umjetnosti koja nadilazi umjetnika. Autor donosi priču o posljednjem putovanju austrijskog kompozitora i dirigenta Gustava Mahlera koji, teško bolestan, 1911.godine zauvijek napušta Sjedinjene Države i prekooceanskim brodom putuje prema Europi. Ugledni austrijski skladatelj do tada je živio u New Yorku i djelovao kao šef dirigent filharmonijskog orkestra.
Veliki Mahler, kojeg hvali svjetska publika i kritika, suočava se s prošlošću ležeći na palubi broda, umotan u deku, iscrpljen od bolova i kronično umoran. Njegov jedini sugovornik je mladi poslužitelj koji brine o Mahlerovoj udobnosti. Na brodu su i njegova 20 godina mlađa supruga Alma, ljubav njegovog života s kojom je izgubio kontakt, i kćerkica Anna. One borave u potpalublju i za umornog glazbenika su jako daleko.
Dok sjedi na palubi broda na svom posljednjem putovanju prema Europi, smrtno bolestan i osamljen, Mahler s tugom razmišlja o prošlosti. Prisjeća se vremena kada je prvi put upoznao Almu, najljepšu i najtraženiju djevojku u Beču, sjeća se njihove ljubavi i vjenčanja, medenog mjeseca u Sankt Peterburgu, zajedničkih godina braka čiju je sreću prekinula smrt prvorođene kćerkice Marije. Od prerane smrti svoje mezimice, koja je od groznice umrla u petoj godini života, on se nikada nije oporavio.
Na brodu koji ga vraća u Europu Mahlera opsjedaju misli o Alminoj nevjeri, o njihovim bračnim krizama, o njezinim optužbama da je joj se brak svodio na čekanje neprestano zaposlenog Mahlera koji je zapravo bio u braku s glazbom.
Autor stvara roman slažući sekvence umjetnikovih sjećanja koja su umetnuta u priču o njegovom posljednjem putovanju i opisuje glazbenika čiji talent ima i svoju lošu stranu. Mahler je osjetljiv, razdražljiv i nervozan čovjek neuglednog izgleda i niskog rasta koji pati od migrene i nesanice.
„Nikad se nije osjećao zdravim. To se odvijalo u obitelji: šest od trinaest braće i sestara umrlo je u ranom djetinjstvu, pa se dijete Gustav već moglo opisati kao preživjelo. Još od školskih dana patio je od migrene, nesanice, vrtoglavica, upaljenih krajnika, bolnih hemoroida, želuca, nemirnog srca. „
Seethaler Mahlera opisuje kao tužnog, ogorčenog i ljubomornog čovjeka koji je zarobljen mislima o svojoj prelijepoj supruzi. Za Almom žude mnogi muškarci, ona je inspiracija mnogim umjetnicima.
„I dalje je slovila kao najljepša žena u Beču, jednako lijepa i poželjna kao i prije nekoliko godina, kada su je najrazličitiji muškarci oblijetali kao moljci noćnu svjetiljku.“
Ležeći na palubi broda, promatrajući nebo i morsku pučinu, Mahler se prisjeća svog umjetničkog rada, svog odrastanja u češkoj židovskoj obitelji u kojoj se govorio njemački jezik, glazbenog talenta koji je bio prepoznat u vrlo ranoj dobi, uspješnih pijanističkih koncerata, skladateljskog rada, posla ravnatelja Opere u Beču i svojih posljednjih godina života u New Yorku gdje su se u opernoj kući Metropolitan uspješno izvodila njegova glazbena djela.
Dok se Mahlerov život bliži kraju, Alma već neko vrijeme ima aferu s Walterom Gropiusom, budućim poznatim arhitektom kojeg Mahler ironično naziva „majstorom graditeljem“ S gorčinom se prisjeća dana kada je slučajno pronašao i pročitao Gropiusovo pismo upućeno Almi, pismo koje je zauvijek pokopalo njegovu nadu o zajedničkoj budućnosti.
Roman je teško čitati i razumjeti bez pozadinskog znanja o Gustavu Mahleru. Robert Seethaler ne piše biografski roman o tom velikom kompozitoru, tako da je čitatelju lakše uroniti u psihičko i emotivno stanje protagonista romana ako je prethodno upoznat s osnovnim činjenicama iz glazbenikova života.
Posljednji stavak je melankolični portret skladatelja koji se bolestan i umoran suočava s prošlošću i u sjećanjima evocira teške, ali i lijepe trenutke života.
Pripremila: I. Čeko
