Rukopis Krsnik proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na “Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman”, koji je GKK ove godine raspisala po drugi put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Rukopis Krsnik je na Natječaj stigao pod zaporkom “Kraguj”.
Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
Obrazloženje Povjerenstva
Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je rukopis Krsnik najbolji roman s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala po drugi put.
Tekstovi posvećeni povijesti Istre prilična su rijetkost u suvremenoj književnosti te je upravo stoga dobrodošao romaneskni tekst Krsnik koji se bavi Istrom u sedamnaestom stoljeću. Auktor je obaviješten o povijesti Istre kao i geografskom prostoru o čemu svjedoči i navođenje nekih povijesnih izvora na koncu romana. U tekst je auktor uveo povijesne osobe (Antonio Zara – pićanski biskup, Petar Kružić – branitelj Klisa i posjednik Lupoglava, Vuk Krsto Frankopan), kao i romaneskne likove iz mašte. Dodirnuo je i klasike koji su pisali o Istri, poput Vladimira Nazora i njegove stihove Galiotove pjesme, a također i legende koje se prenose kroz usmenu i pisanu povjesnicu, pri čemu je najznačajnija ona o Velom Joži i Orku. Također, auktor se u rukopisu Krsnik koristi i izvorima koji su sačuvani i vrlo značajni u povijesti kao „Istarski razvod“, a uočeno je i značenje glagoljice kojom su ispisane brojne anagrafe i drugi zapisi.
Glavna tema teksta je potraga krsnika Krste za ženom Marijom Lazarinom. Krsnik je vrač i liječnik, neobično biće koje spada u bijelu magiju, a žena Marija je štriga, vještica. Rukopis je protkan mnoštvom likova koji se pojavljuju u kontekstu priče o nizu sukoba u dvodijelnoj podjeli istarskoga teritorija – mletačkog i austrijskog, a kompozicija priče omogućava umnožavanje likova jer auktor prolazi kroz niz gradića i naselja u potrazi za Marijom Lazarini i svaki put unosi nova imena. Tako se radnja odvija i geografski i kronološki.
Svi mogući mitski duhovi zla, sve borbe štriguna i krsnika, vampira, vukodlaka i crvenih vukova, uroka i strašnih prikaza, miješaju se u snomoricama mržnje i zla koje se pokazuje čas kao duhovna pojava, čas kao svojstvo krsnika i štriguna da se u pretvorbama kad napuštaju svoje ljudsko tijelo, kao u filmovima strave, sukobljuju i krvare.
Jedna od tema romana Krsnik je i uskočko pitanje koje se upravo tih godina rješava na razini svjetskih ovdašnjih velesila na štetu uskoka koji su u tekstu prikazani kao gadni razbojnici i nekrsti! Auktor također pokazuje i suosjećanje s istarskim seljacima kao žrtvama u borbama za podjelu zemlje, bijedi i stradavanjima, a osobito u hvatanju nesretnih ljudi da bi postali galijoti.
Mržnja i potraga koja sadrži ljubav u okvirima povijesnoga konteksta omogućile su razvoj zanimljive radnje. Auktor na kraju navodi da je to kraj prve knjige. Roman je svakako intrigantni spoj dvaju žanrova – povijesnoga i mitskoga te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih generacija, zaključak je Povjerenstva.
Auktoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Nakladi Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana Krsnik bit će održano u prosincu 2019. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
O Natječaju GKK “Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman”
U povodu svoje 20. obljetnice Gradska knjižnica Kaštela raspisala je 2018. godine po prvi put Natječaj za najbolji (izvorni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku. Kako je Natječaj bio iznimno uspješan i kako je izazvao veliko zanimanje i javnosti i kritike, a prvenstveno neafirmiranih pisaca, GKK je Natječaj raspisala i u 2019. godini po drugi put.
Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
Natječaj je bio otvoren od 20. ožujka do 5. srpnja 2019. godine, a Gradska knjižnica Kaštela je istog raspisala i iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti, čuva prijepis Trpimirove darovnice iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT.
Gradska knjižnica Kaštela
