Kategorija: Vijesti
Okrugli stol “Hrvatska od kneza Trpimira do predsjednika Tuđmana”
03.12.2016

Okruglim stolom “Hrvatska od kneza Trpimira do predsjednika Tuđmana” obilježena 17. godišnjica smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana

Okruglim stolom “Hrvatska od kneza Trpimira do predsjednika Tuđmana”, koji je u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela održan u četvrtak, 01. 12. u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, obilježena je 17. obljetnica smrti dr. Franje Tuđmana i proslavljen je Dan GKK.

Pred brojnim posjetiteljima, među kojima su bili i gradonačelnik Grada Kaštela Ivan Udovičić sa suradnicima, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić, gradski vijećnici, predstavnici brojnih ustanova i udruga te udruga proizašlih iz Domovinskog rata, kao i djelatnici i suradnici Knjižnice, u skoro dvosatnom predavanju govorili su prof. dr. sc. Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.

Nakon što je u ime organizatora Okruglog stola sve nazočne pozdravila Renata Dobrić,ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, koja je pojasnila kako je nastala ideja za organizacijom  Okruglog stola u sklopu kojega će biti riječi o stvaranju neovisne Hrvatske od kneza Trpimira, pa sve do predsjednika Tuđmana, nazočnima se obratio i gradonačelnik gosp. Ivan Udovičić, koji je, pozdravivši sve nazočne, Knjižnici čestitao njen dan, istaknuvši i kako je pohvalno što je Dan GKK, koji se obilježava u prosincu, povezan uz obilježavanje 17. obljetnice smrti dr. Tuđmana.

U izlaganju pod naslovom  “Od kneza Trpimira do Franje Račkog: Hrvatska povijest srednjeg vijeka i misao državnosti do 19. stoljeća”, prof. dr. sc. Mladen Ančić govorio je na iznimno zanimljiv način o vjerodostojnosti Trpimirove darovnice, čiji se prijepis čuva u najstarijoj hrvatskoj župi (prema dokumentima), u župnoj crkvi sv. Jurja mučenika u Kaštel Sućurcu, kao i o hrvatskoj povijesti od prvih hrvatskih vladara, koji su često boravili i uredovali upravo na području Kaštela.

-Ono što je uklesano u kamenu uvijek ima veliku društvenu težinu, a hrvatski su knezovi ostavili u kamen uklesana svjedočanstva, koja su kroz vrijeme pronosila upravo narodnosno ime. Natpisi s funkcijama i imenima vladara, kao što je slučaj s natpisom kneza Trpimira („pro duce Trepim(ero)“), nisu slučajno uklesani u kamen, nego su s namjerom ostavljeni za buduće generacije – istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić. K tomu je bio vrlo izričit glede toga da je Trpimirova darovnica itekako vjerodostojan, odnosno u stvarnome smislu autentičan dokument u kojemu se po prvi put spominje narodnosno ime HRVAT, te ju se može smatrati itekako vrijednim svjedočanstvom uspostave političke organizacije koja će to ime sačuvati za budućnost. Posebice je istakao važnost srednjovjekovnoga sloja tradicije u očuvanju i prenošenju hrvatskoga imena te zaključio da je ta tradicija bila temelj izgradnje moderne hrvatske nacije u 19. stoljeću upravo kroz djelo Franje Račkog.

“Stvaranje neovisne Hrvatske: od političkih ideologija 19. i 20. stoljeća do hrvatske neovisnosti” – bio je naslov izlaganja prof. dr. sc. Ive Lučića, koji je, govoreći o samim početcima stvaranja neovisne i samostalne Hrvatske, u kojima je osobno aktivno sudjelovao od 1990. godine – pri čemu je iznio brojne zanimljive i javnosti malo poznate činjenice – privukao punu pozornost  publike.

-Kao povjesničar koji proučava suvremenu hrvatsku povijest, mogu reći kako se nalazim u mnogo nezahvalnijoj poziciji od prof. dr. sc. Ančića, jer su mnogi od onih koje opisujem još uvijek tu i često im nije drago čuti istinu, dok hrvatski knezovi i kraljevi kolegi Ančiću ništa ne zamjeraju niti se ljute na njega.

-Kroz dio hrvatskih medija često se provlače i naglašavaju različite teorije zavjere i podmeću se dezinformacije. Prvi predsjednik Republike Hrvatske jedan je od najoklevetanijih ljudi u Europi, a nisu puno bolje prošli ni njegovi najbliži suradnici. Nakon njegove smrti i promjene vlasti petnaest godina je trajao proces „detuđmanizacije“ koji je podrazumijevao poništenje ili relativizaciju Tuđmanove politike i njezinih rezultata. Taj je proces završen izborom gđe. Grabar-Kitarović za predsjednicu RH. U posljednje vrijeme je taj proces ponovno pokrenut. Ovaj put negacija Tuđmana i njegove politike dolazi s „desna“ od onih koji tvrde kako je Tuđman bio „Udbin projekt“, kako je Vukovar „izdan“, Posavina „prodana“, BiH „dijeljena“ i sl. Tuđman se dokazao kao veliki političar i državnik, koji je, zagovarajući politiku pomirbe, zajedništva domovinske, iseljene Hrvatske i Hrvata iz BiH uspio zajedno s hrvatskim braniteljima i uz podršku hrvatskog naroda, osamostaliti, obraniti i osloboditi Hrvatsku.

Lučić se osvrnuo i na objede i podvale o tome kako je od svibnja 1991. „radio u Udbi“ te kako je „odgovoran“ za to što dokumenti HVO-a nisu uništeni nego su u cijelosti očuvani. Objasnio je da je pola godine nakon izbora  tijekom procesa preuzimanja vlasti kao izabrani zastupnik HDZ-a u Skupštinu BiH imenovan za načelnika Centra službi sigurnosti u Mostaru, što je adekvatno Policijskoj upravi. Ljude zbunjuje taj naziv koji je kao i naziv SR BiH promijenjen tek u travnju 1992. nakon međunarodnog priznanja. To je kao da Tuđmana optužujete što je 1990. postao predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske, ili prve hrvatske redarstvenike prozivati da su pristupili SUP-u SR Hrvatske, zaključio je Lučić. Po završetku izlaganja, prof. dr. sc. Ivo Lučić odgovarao je na pitanja iz publike i više puta je dobio buran pljesak.

Majstorskim izvedbama hrvatskih budnica: “Živila Hrvatska (Glasna, jasna)” i „Oj ti vilo Velebita”, nazočne je u svečanu proslavu dana GKK uveo poznati kaštelanski glazbenik Nedo Kovačev, kojemu se tijekom večeri nadahnutom i emotivnom izvedbom domoljubnih pjesama priključila i klapa Podvorje. Vrhunski glazbenici nagrađeni su ogromnim pljeskom, a publika je na jednak način nagradila i pobjednicu u ovogodišnjem Natječaju GKK „Tražimo najstariji dokument na području Kaštela”  – gđu. Bojanu Beroš Urošević, kojoj je ravnateljica GKK uputila veliku zahvalu uručivši joj božićni poklon paket ovogodišnjeg pokrovitelja Natječaja – tvrtke Cemex Hrvatska. Gđa. Beroš nagradu je osvojila darovavši Knjižnici za Zavičajnu zbirku brojne stare dopisnice, razglednice, izreske iz novina, knjige i dokumente iz obiteljske ostavštine, od kojih najstariji dokument datira iz 1825. godine, a posebnu pozornost privukle su stare dopisnice i „Molitva pred porod“. Poklonivši ove dokumente Gradskoj knjižnici Kaštela, gđa. Beroš pripomogla je GKK u organizaciji Zavičajne zbirke, čiji je osnovni cilj upoznavanje svih budućih generacija s kaštelanskom prošlošću i  kulturnom baštinom.

FOTO:
Izvor:
03.12.2016

Pročitajte

Slične vijesti

Gradska knjižnica Kaštela

Shares
Share This