Kategorija: Vijesti
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.)
27.12.2021

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.)

„Čovječe, sjeti se da si ravan onome pred kim se ponizuješ, i ne ponizuj se! Hodaj uspravno, ne plači pred tuđim vratima, jer iza tih vrata za tebe nema nikoga, pljusni i pljuni, ali se ne ponizuj.“

Krleža, Miroslav, pjesnik, novelist, dramatičar, romanopisac, esejist, erudita.

Potječe iz gornjogradskog društva tako da je nasljedstvom stekao solidnu egzistenciju.

Školovao se u vojnim zavodima u Pečuhu i Budimpešti, pa objavljuje prve književne priloge (Legenda, 1914.) nakon čega postaje profesionalnim književnikom.

U avangardističkome duhu uređuje s A. Cesarcem 1919. časopis Plamen kojim je programatski žestoko osporio dominantnu kulturnu matricu (Hrvatska književna laž), ali pružio i otvoren otpor kultu „vidovdanskoga misterija“.

Časopis Književna republika pokreće 1923. kako bi izrazio svoj kreativni i kritički program.

Djelujući s časopisom Danas (1934) iz Beograda zaoštrava kritiku lijevih, dogmatskih tendencija što ga pred Drugi svjetski rat, kada u Zagrebu izdaje Pečat, dovodi u potpunu izolaciju.

Nakon 1945. u komunističkoj Jugoslaviji postaje svojevrsnim zarobljenikom vlastitih ideala.

Zaokupljen je podizanjem kulturnih institucija, vodi Leksikografski zavod, s kojim pokušava provesti zamisao o kritičkom vrjednovanju cjelokupnoga nasljeđa, a pod okriljem Akademije okuplja novi časopisni krug (Forum).

U očekivani prijepor s režimom ne ulazi ni nakon što je s potporom  Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskoga književnoga jezika 1967. prestao neposredno sudjelovati u političkim ritualima, zaokruživši tako djelo koje je snažno senzibiliziralo javnost tako da se doima kulturnom, posredno i uopće, nacionalnom vertikalom xx. st..

Gospoda Glembajevi su zgusnuti prikaz moralnoga i ekonomskoga rasapa jedne zagrebačke obitelji, a U agoniji jest drama o zavirivanju u rastrojeni građanski interijer jednog braka.

Krleža je napisao najžešći pamflet Moj obračun s njima, i to 1932..

Te iste godine objavljuje roman Povratak Filipa Latinovicza.

Krleža, koji je drugima upućivao prežestoke riječi, sam ih nije lako primao.

Međutim, artistički najdotjeranije pjesničko djelo, kajkavske Balade Petrice Kerempuha jest njegovo najhrvatskija i najkoncentriranija knjiga.

Što je sve Krleža?! Hrvatski Proust, hrvatski Dostojevski, hrvatski Zola, a sa spomenutim Baladama figurira kao Mažuranić dvadesetoga stoljeća (naravno, Smrt Smail-Age).

Velikim romanom Banket u Blitvi bavio se nekoliko desetljeća.

Na Krležinu inicijativu osnovan je i Jugoslavenski leksikografski zavod u kojemu će biti ravnateljem sve do smrti.

Nakon rata on više nije buntovnik i jedino mjesto u kojemu ne uspijeva uspostaviti svoj utjecaj jest JAZU.

U vrijeme MASPOK-a 1971. Krleža je imao mlaku reakciju.

Njegovo nedovršeno djelo su Zastave u 5 knjiga koje figuriraju kao hrvatski Rat i mir. To je roman koji guta sve žanrove i stilove.

Zastave su veliki roman, narativni i esejistčki gdje je prosuta Krležina erudicija.

Kad je Vlado Gotovac izišao iz zatvora, već oronuli Krleža mu dade novca da se odmori u Opatiji.

Posebni dragulj Krležin je remek djelo Na rubu pameti gdje razotkriva svo licemjerstvo malograđanštine i snobizma.

Na kraju valja reći da je Krleža umjetnik koji je na koncu pronašao svojega maršala i u toj činjenici su se smjestila sva ograničenja piščeva književnog značaja.

Unatoč i usprkos svim okolnostima i događanjima Miroslav Krleža stoji kao najveći pisac XX. St. u Hrvata te kao gorostas hrvatske književnosti prošlog stoljeća.

U ime one biblijske da suobraćamo u hvalospjevima, smiješno i infantilno bi bilo  blagopokojnog Krležu „častiti“ negativnim kritikama.

 

Autorica. Marija Biljak

FOTO:
Izvor:
27.12.2021

Pročitajte

Slične vijesti

Gradska knjižnica Kaštela

Shares
Share This