Gradska knjižnica Kaštela svake godine raspisuje Književni natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir. Natječaj za najbolji (originalni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskom jeziku raspisan je po prvi put 2018. godine, povodom 20. obljetnice Gradske knjižnice Kaštela, na inicijativu i prema ideji ravnateljice GKK Renate Dobrić.
Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja je i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, s naglaskom na povijesne događaje iz prošlosti Kaštela i susjednih gradova u području Kaštelanskog zaljeva.
Ovom iznimnom književnom natječaju pokretačica Natječaja odlučila je dati naziv Knez Trpimir, jer je smatrala kako su Kaštela mjesto bogato kulturno-povijesnom baštinom, u kojem se čuva najstariji prijepis Trpimirove povelje, najstarijeg dokumenta hrvatske državnosti, koji je potpisan u Bijaćima, na dvoru hrvatskih vladara, a u dokumentu se spominje kao najvažniji lokalitet crkvica blaženog Jurja u mjestu Putalj.
Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika: Hrvoja Hitreca, Nevenke Nekić i Đure Vidmarovića, odabire najbolji rukopis, a rezultati se objavljuju početkom rujna. Autoru najboljega hrvatskog povijesnog romana dodjeljuje se novčana nagrada u iznosu od 1400,00 €, a roman Gradska knjižnica Kaštela tiska u sunakladništvu s nakladničkom kućom Naklada Bošković. Inače, na Književni natječaj Knez Trpimir svake godine pristigne od deset do petnaest rukopisa autora iz cijele Hrvatske.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana i autora održava se u prosincu u Kaštelima, na Dan Gradske knjižnice Kaštela, u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela, uz uprizorenje dvaju najboljih ulomaka iz romana te uz nastup klapa, plesnih skupina i drugih sudionika.
Književni natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir je kao jedinstven projekt Gradske knjižnice Kaštela prepoznat u cijeloj Hrvatskoj. Također je jako važan za razvoj kulturnog turizma jer prilikom dodjele nagrade autoru najboljeg romana u Kaštela dolaze autori iz svih krajeva Hrvatske, članovi Povjerenstva, glumci, pjevači i ostali, a sve je izvrsno medijski popraćeno.
Natječaj je jedan od najvećih projekata GKK, a neki od nagrađenih romana otkupilo je Ministarstvo kulture i medija RH, jer ih je prepoznalo kao iznimno vrijedne.
Do sada su tiskani nagrađeni romani:
- Tomislav Bašić: Otok, (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2018.
- Ana Cerovac: Krsnik, (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2019.
- Zlatko Tomić: Demoni i krinoline, (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2019.
- Zlatko Tomić: Sjaj neotkopane krune, (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2020.
- Ante Brčić: Uskočko gnijezdo, (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2021.
- Nenad Stojković: Vatrena vila (Mila Gojsalić), (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2022.
- Ivan Klarić: Vezir i snijeg, (urednica Renata Dobrić), Gradska knjižnica Kaštela, Naklada Bošković, Kaštela, Split, 2023.
U sklopu Književnog natječaja Knez Trpimir, Gradska knjižnica Kaštela tiskala je još jedan roman koji je pristigao na Natječaj, ali nije odabran od strane Povjerenstva kao najbolji. Međutim, kako je rukopis ocijenjen kvalitetnim, a tematizira Kaštela, Gradska knjižnica Kaštela je odlučila i njega tiskati. Riječ je o povijesnom romanu Zlatka Tomića Demoni i krinoline.
Demoni i krinoline je povijesni roman smješten u 18. stoljeće, a tematizira Kaštela (Kaštel Lukšić) i obitelj Vitturi. Dvorac Michieli-Vitturi gradili su braća Jakov i Jerolim Vitturi na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Prvobitna namjena kaštela bila je obrambena, no tijekom godina palača je postala središte okupljanja ljudi od duha, umjetnika i znanstvenika. Njihovi isprepleteni životi postali su važan dio kulturne povijesti Dalmacije.
