„Otok nestalih stabala“ najnovija je knjiga Elif Shafak, nagrađivane britansko-turske autorice čiji poetični i stilski dotjerani romani ne prestaju zarobljavati srca čitatelja diljem svijeta. Zanimljivo je kako je ovaj roman objavljen u nakladi Hena com u isto vrijeme kad je knjiga imala i svoju svjetsku premijeru u Velikoj Britaniji.
Elif Shafak, svestrana književnica, politologinja, javna govornica i aktivistica za ženska prava, svrstala se u sam vrh svjetske književnosti svojim prethodnim romanima od kojih su najpoznatiji „Kopile Istanbula“, „Četrdeset pravila ljubavi“ i „10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu“. U njezinom književnom umijeću, kojim s lakoćom piše o teškim temama, moći će ponovno uživati svi oni čitatelji koje je autorica već osvojila svojim raskošnim književnim talentom, ali i svi oni koji je žele upoznati.
Autorica piše na turskom i engleskom jeziku, a objavila je 19 knjiga, od kojih su 12 romani. Njeni romani postali su bestseleri u mnogim zemljama svijeta, a njena djela prevedena su na 55 jezika. Najčitanija je turska spisateljica, a u njezinim romanima čitatelj nailazi na iznimnu suosjećajnost i čovječnost, dirljiva prijateljstva i složene unutarnje živote ženskih likova. Sama autorica naglasila je kako u svojim knjigama nastoji dati glas onima koji glasa nemaju.
„Otok nestalih stabala“ roman je u kojem autorica uspješno vodi priču kroz dvije paralelne radnje smještene na dvije lokacije. Prva priča uvodi nas u godinu 1974. na podijeljeni otok Cipar i i upoznaje s dvoje tinejdžera čija je ljubav zabranjena. Turkinja Defne i Grk Kostas pripadnici su dviju sukobljenih strana, a jedino mjesto u kojem se mogu tajno sastajati je konoba Sretna smokva. To neobično utočište nazvano je tako zbog čudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta smokva postat će svjedok njihovih tajnih susreta, ali i svjedok krvavih sukoba koji će grad pretvoriti u ruševine i razdvojiti dvoje mladih.
Desetljećima kasnije u Londonu susrećemo šesnaestogodišnju Adu, kći Kostasa i Defne, koja se, potaknuta neočekivanim dolaskom majčine sestre, raspituje o svojim korijenima ali i o Cipru o kojem ništa ne zna. Postupno, ona će razotkriti obiteljske tajne i povijest svoje obitelji koju su joj roditelji krili želeći je zaštititi.
Autorica je u romanu dala glas jednoj smokvi, upravo onoj smokvi koja je rasla u konobi Sretna smokvi, onoj koja je stradala nakon ratnih razaranja, zapaljena i napuštena. Ta smokva, čija je jedna jedina grančica čudom opstala i koju su Kostas i Defne prokrijumčarili u London, nastavit će život u novim uvjetima, postat će migrant koji se, poput ljudi s kojima je doputovala, mora prilagoditi novoj sredini. Ta smokva postat će pripovjedačica koja će povezati dva svijeta, dvije kulture, sadašnjost i prošlost.
Elif Shafak napisala je moćan roman o sudbini malih ljudi u velikim ratovima, roman o burnoj i tragičnoj prošlosti jednog otoka i dvaju sukobljenih naroda, priču o nestajanju njegovih stanovnika, ali i nestajanju bujne šumske vegetacije po kojoj je Cipar nekad bio poznat, a o tom nestajanju govori i sam naslov ovog dirljivog romana.
Pripremila: I. Čeko